image


Povjesne zanimljivosti

ŠEŠIR
Pokrivalo za glavu. Sastoji se od «glave» u obliku kupole, čunja, tuljka ili zvona sa užim ili širim zavrnutim krilima, odnosno obodom. Izrađuje se od biljnih vlakanaca, slame, vune, zečje ili dabrove dlake, kože, platna, baršuna, svile i sintetskih vlakana. U upotrebi je od prehistorijskog doba, najviše kao zaštita od žege i kiše pri radu na otvorenom prostoru. Starogrčki plitak šešir širokih krila vezao se uzicom pod bradom (poznamo ga s likova Hermesa odn. Merkura). Proširio se i do starog Rima gdje je poznat kao šešir ribara i moreplovaca. U starom Rimu je šešir (pilleus) bio smatran i simbolom slobode, pa je svaki oslobođeni rob dobivao šešir. Takvo simboličko obilježje imao je šešir i kod Germana. U X stoljeću šešir od slame zabilježen je u seljačkoj nošnji mnogih naroda. Pripadao je lovačkoj ili putničkoj opremi. Sredinom XII stoljeća šešir ukrašen perjem ili krznom prelazi u evropsku mušku i žensku nošnju. U XIV stoljeću šešir je u modi burgundskog dvora. Za renesanse šešir ustupa mjesto baretu, ali se održao u nekim seljačkim nošnjama i uniformama plaćeničke vojske. Pod utjecajem nizozemske i španjolske dvorske nošnje u XVII stoljeću opet dolazi u modu šešir sa širokim krilima (Rubensov šešir). Zavrtanje krila na šeširu iz praktičkih razloga (vojnici, lovci) dovelo je do razvitka trorogog šešira, koji se još održao u nekim narodnim nošnjama. U XVIII stoljeću u Švedskoj je postojala i «stranka šešira» (hater) nazvana po trorogim oficirskim šeširima. Za Direktorija javlja se dvorogi složiv šešir (Napoleonov šešir) koji je još i danas dio nekih uniformi. U XVIII stoljeću počinje se nositi kruti cilindar ali i mekani šešir (tal. karbonara) koji se s vremenom pretvara u standardni oblik današnjeg muškog šešira. Mnogi karakteristični oblici šešira iz prošlosti zadržali su se u narodnim nošnjama pojedinih zemalja (torero, sombrero, breton itd). U žensku nošnju šešir ulazi s Franskuskom revolucijom i odnonda ostaje, mijenjajući svoje oblike, često i pod utjecajem političkih strujanja, modni rekvizit najviše izložen hirovima mode. Šešir je bio predmet počasti (npr. papa poklanja posvećeni šešir kardinalima i istaknutim borcima za vjeru) ali i simbol poruge (npr. u Francuskoj i Njemačkoj bankroteri izloženi javnosti dobivali su zeleni, odnosno žuti šešir).

KAPA

(srednjovjekovni latinski cappa, capa) - prvotno plašt s kukljicom. U tom značenju riječ su upotrebljavali neki naši pisci XVI i XVII st.
Danas, pokrivalo za glavu bez oboda ili s čeonim štitnikom. Javlja se u različitom obliku u nošnji raznih društvenih slojeva (sportska, francuska, studentska, vojnička, šoferska kapa i sl.) Česta je i u našim narodnim nošnjama - npr. dalmatinska ili lička kapa.

 

image