|
|
Povjesne zanimljivosti
ŠEŠIR
Pokrivalo za glavu. Sastoji se od «glave» u obliku
kupole, čunja, tuljka ili zvona sa užim ili širim zavrnutim krilima, odnosno
obodom. Izrađuje se od biljnih vlakanaca, slame, vune, zečje ili dabrove dlake,
kože, platna, baršuna, svile i sintetskih vlakana. U upotrebi je od
prehistorijskog doba, najviše kao zaštita od žege i kiše pri radu na otvorenom
prostoru. Starogrčki plitak šešir širokih krila vezao se uzicom pod bradom
(poznamo ga s likova Hermesa odn. Merkura). Proširio se i do starog Rima gdje je
poznat kao šešir ribara i moreplovaca. U starom Rimu je šešir (pilleus) bio
smatran i simbolom slobode, pa je svaki oslobođeni rob dobivao šešir. Takvo
simboličko obilježje imao je šešir i kod Germana. U X stoljeću šešir od slame
zabilježen je u seljačkoj nošnji mnogih naroda. Pripadao je lovačkoj ili
putničkoj opremi. Sredinom XII stoljeća šešir ukrašen perjem ili krznom prelazi
u evropsku mušku i žensku nošnju. U XIV stoljeću šešir je u modi burgundskog
dvora. Za renesanse šešir ustupa mjesto baretu, ali se održao u nekim seljačkim
nošnjama i uniformama plaćeničke vojske. Pod utjecajem nizozemske i španjolske
dvorske nošnje u XVII stoljeću opet dolazi u modu šešir sa širokim krilima
(Rubensov šešir). Zavrtanje krila na šeširu iz praktičkih razloga (vojnici,
lovci) dovelo je do razvitka trorogog šešira, koji se još održao u nekim
narodnim nošnjama. U XVIII stoljeću u Švedskoj je postojala i «stranka šešira»
(hater) nazvana po trorogim oficirskim šeširima. Za Direktorija javlja se
dvorogi složiv šešir (Napoleonov šešir) koji je još i danas dio nekih uniformi.
U XVIII stoljeću počinje se nositi kruti cilindar ali i mekani šešir (tal.
karbonara) koji se s vremenom pretvara u standardni oblik današnjeg muškog
šešira. Mnogi karakteristični oblici šešira iz prošlosti zadržali su se u
narodnim nošnjama pojedinih zemalja (torero, sombrero, breton itd). U žensku
nošnju šešir ulazi s Franskuskom revolucijom i odnonda ostaje, mijenjajući svoje
oblike, često i pod utjecajem političkih strujanja, modni rekvizit najviše
izložen hirovima mode. Šešir je bio predmet počasti (npr. papa poklanja
posvećeni šešir kardinalima i istaknutim borcima za vjeru) ali i simbol poruge
(npr. u Francuskoj i Njemačkoj bankroteri izloženi javnosti dobivali su zeleni,
odnosno žuti šešir).
KAPA
(srednjovjekovni latinski cappa, capa) - prvotno plašt
s kukljicom. U tom značenju riječ su upotrebljavali neki naši pisci XVI i XVII
st.
Danas, pokrivalo za glavu bez oboda ili s čeonim štitnikom. Javlja se u
različitom obliku u nošnji raznih društvenih slojeva (sportska, francuska,
studentska, vojnička, šoferska kapa i sl.) Česta je i u našim narodnim nošnjama
- npr. dalmatinska ili lička kapa.
|
